Botanički praktikum On Line

žila bikolateralna - kolateralna žila u kojoj se floem nalazi i s vanjske i s unutarnje strane središnjeg ksilema (npr. Solanaceae, Cucurbitaceae)

žila centralna radijalna - ili centralna radijalna žila, žilni snop smješten u središtu centralnog cilindra uglavnom korijena, sadrži više odvojenih ksileme i floema (npr. Ranunculus acris); samo se rijetko pojavljuju u izdanku (npr. Lycopodium)

žila četverozrakasta - žila s četiri ksilemske trake, također tetrarhna žila

žila dvozrakasta - žila s dvije ksilemske trake, također dijarhna žila

žila hadrocentrična - koncentrična žila u koje je ksilem smješten u sredini, a floem izvana (većina paprati)

žila jednozrakasta - žila s jednom ksilemskom trakom, također monarhna žila (npr. Ophyoglosum vulgatum)

žila kolateralna - žila koja se sastoji iz jednog ksilema i većinom jednog floema u koje je ksilem s obzirom na os izdanka smješten prema unutra, a floem prema van (npr. Ranunculus repens, a općenito izdanci sjemenjača i preslica)

žila kolateralna otvorena - kolateralna žila u koje su ksilem i floem trajno razdvojeni slojem meristemskog tkiva, tzv. fascikularnim kambijem (golosjemenjače, dvosupnice, npr. Ranunculus repens)

žila kolateralna zatvorena - kolateralna žila u koje se čitava žila sastoji od trajnoga tkiva pa ksilem graniči neposredno s floemom (jednosupnice)

žila koncentrična - žila u koje je jedan ksilem ili floem sa svih strana obavijen jednim ksilemom ili floemom poput plašta, u prerezu eliptična ili okrugla; djeli se na hadrocentrične i leptocentrične žile

žila leptocentrična - koncentrična žila u koje je floem smješten u sredini, a ksilem izvana (u određenim podzemnim izdancima i stablima nekih jednosupnica, npr. Convallaria majalis)

žila mnogozrakasta - žila s mnogo ksilemskih traka, također poliarhna žila

žila peterozrakasta - žila s pet ksilemskih trake, također pentarhna žila (npr. Allium ascalonicum)

žila trozrakasta - žila s tri ksilemske trake, također trijarhna žila

žilna ovojnica - ovoj stanica oko žila, parenhimskog tipa bez intracelulara (često bogata škrobnim zrnima, tzv. škrobna ovojnica) ili od mehaničkog tkiva (tzv. sklerenhimska ovojnica), također ovojnica

žljezdana stanica - stanice koje svoje sekrecijske proizvode izlučuju kroz staničnu stjenku aktivno van, posve se uklanjaju iz biljog tijela, ili barem odlaze u intercelulare; kutikula ovih stanica za potrebe izlučivanja sadrži pore

žljezdani epitel - skupine neprekinuto povezanih žljezdanih stanica koje stvaraju sloj, najčešće se pojavljuju u epidermi

žljezdaste površine - djelovi površine biljnog organa sekrecijske uloge (npr. nektarijske uloge u cvjetovima)

žljezda epidermska - žljezdane stanice, epiteli ili tkiva vezani uz epidermu

žljezdaste dlake - dlaka čija je krajnja stanica žljezdana satanica, često drugačije oblikovana

žljezdane rese - vidi ljepljive rese

Botanički praktikum On-Line
home	novosti	praktikum	indeks svojti	tumač pojmova	realizacija	links