Nacionalni park "Plitvicka jezera" proglasen je 08. 04. 1949. g, a 1979. g. UNESCO ga je uvrstio u Popis svjetske prirodne bastine. Naziv Plitvice prvi put je u literaturu unio Dominik Vukasovic, zupnik iz Otocca, 1777. g. To je najpoznatiji nacionalni park u Hrvatskoj i jedan od najpoznatijih u Evropi.
Povrsina Parka je 19479 ha. Nalazi se u istocnoj Lici, izmedu planina Male Kapele
i Licke Pljesivice, a neposredno uz cestu sto povezuje Zagreb i Dalmaciju. Najvisi vrh
Male Kapele (1280 m) ujedno je i najvisa tocka u Nacionalnom parku.
Plitvicka jezera karakteristicna su po fenomenu krske hidrografije: 16 kaskadno nanizanih
jezera s brojnim sedrenim slapovima u zivom biodinamicnom procesu. Od najviseg do
najnizeg to su: Proscansko jezero (Prosce), Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Vir, Veliki i
Mali Jovinovac (Veliko i Malo jezero), Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki
Burget, Kozjak, Milanovac, Kaluderovac i Novakovica-brod. Ukupna povrsina svih jezera
iznosi 200 ha, od cega oko tri cetvrtine otpada na dva najveca jezera: Kozjak i Proscansko
jezero.
Jezera iz kraskih vrela napajaju Crna i Bijela rijeka te Plitvica sa Sartukom, a iz dolomitnih
cijednih izvora Rijecica. Kraska vrela se hrane podzemnim vodama iz kraske pozadine
koja samo dijelom lezi unutar granica Parka.
Zbog razlicitih prirodnih obiljezja jezera se dijele na Gornja i Donja. Gornja jezera se nalaze na dolomitnoj podlozi u kojoj povrsinska erozija stvara obilno rasclanjen reljef i uobicajene potocne doline. Svuda oko ovih jezera, a dijelom i na slapistima prostire se suma. Donja jezera nalaze se na vapnenackoj podlozi, a smjestena su u kanjonu okomitih litica sto ga je usjekla rijeka u vremenu koje je prethodilo jezerskoj fazi.
U prirodne vrijednosti Parka spadaju i speleoloski objekti. Vecina spilja je u vapnenackom dijelu Plitvica (Supljara, Golubnjaca, Crna pecina), a posebnost predstavljaju spilje u sedri nastale ispod slapova.
Zajednicko obiljezje cjelokupnog prostora je sumovitost koja, iako jezera nisu na velikoj nadmorskoj visini, daju potpun dojam gorskog krajolika.
