Nacionalni park je vece podrucje izuzetnih prirodnih kvaliteta. Obuvaca jedan ili vise sacuvanih ili ljudskim koristenjem neznatno izmijenjenih ekosistema. Prirodni fenomeni moraju biti visestruki. S obzirom na povrsinu nacionalnog parka, medunarodni kriteriji kao minimum preporucuju podrucja povrsine 20000 ha, od cega potpuno sacuvano i zasticeno mora biti 10000 ha. Izuzetak su izolirani otoci. I medunarodne i hrvatske definicije nacionalnih parkova na prva mjesta stavljaju njihove znanstvene, kulturno-prosvjetne i u najsirem smislu odgojne funkcije. Za znanost to su idealni prostori proucavanja prirodnih zakona, procesa i odnosa na koje covjek ne utjece. Na tim podrucjima iskljucuje se svaka djelatnost koja bi mogla ostetiti i degradirati izvorna svojstva zive i nezive prirode (kamenolomi, vodoprivredni i energetski zahvati, lov, ribolov, eksploatacija sume itd.).
Dopusta se jedino tradicionalna poljoprivreda i turisticko-rekreativna djelatnost. U Hrvatskoj je proglaseno sedam nacionalnih parkova. Njihova ukupna povrsina je 69420 ha. Tri nacionalna parka nalaze se na otocima (Kornati, Brijuni i Mljet), ukljucujuci i pripadajuce more; dva ilustriraju zanimljivosti krske hidrografije (Plitvicka jezera i Krka), a dva su tipicno planinski prostori, sa zanimljivom vegetacijom i reljefom (Risnjak i Paklenica). U broju nacionalnih parkova buducnost nece donijeti vecih promjena. Predvida se jedino jos Sjeverni Velebit, danas dio Parka prirode “Velebit”.
Pritiskom na lijevu tipku misa odaberite podrucje interesa na karti ili koristite slijedece veze: