Prostrano podrucje Parka prirode "Lonjsko polje" najvecim dijelom prekrivaju poplavne sume (60 % povrsine), zatim vlazni pasnjaci i travnjaci (oko 30 %), a na vodene, ruderalne i poljoprivredne povrsine otpada najmanji dio (oko 10 %).
Obzirom na vlaznost stanista razvijeno je nekoliko razlicitih sumskih zajednica.
Rebrasta uzvisenja na ravnici, koja citavom terenu daju blago valoviti izgled, vecim su
dijelom izvan dohvata poplavnih voda i obrasla su sumom hrasta luznjaka i obicnog graba
(Carpino betuli-Quercetum roboris typicum). U sloju grmlja i prizemnog rasca razvijene su
vrste koje pokazuju da voda i vlaga na stanistu nisu velike: lijeska (Corylus avellana),
svibovina
(Cornus sanguinea), lazarkinja (Asperula odorata), zdravcica (Sanicula europaea).
Na nizim, cesce plavljenim terenima, razvijena je suma hrasta luznjaka s velikom zutilovkom
(Genisto elatae-Quercetum roboris). Ta suma istice se dobro razvijenim slojem grmlja i
niskog rasca koje ukazuje na povecanu vlaznost stanista: obicna trusljika (Frangula alnus),
plava kupina (Rubus caesius), drhtavi sas (Carex brizoides), vodena metvica (Mentha
aquatica), konopljusa (Eupatorium canabinum).
U zarascivanju i izdizanju mocvarnih povrsina, vaznu ulogu ima zajednica crne johe s trsljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae).
Crna joha raste grupimicno i cesto se razvija iz panjeva i stvara cunjeve. Oko tih cunjeva,
odnosno oko korijenja vezuje cestice mulja i tla, pa se tako izdize iznad razine stagnirajuce
vode. Najnizi dijelovi Parka, koji su izvrgnuti stalnim i dugotrajnim poplavnim i
podzemnim vodama, povrsine na kojima voda dugo stagnira i dostize visinu i preko dva
metra, pripadaju zajednici poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxinetum
angustifoliae). U sloju prizemnog rasca dominiraju vrste: busenasti sas (Carex elata),
mjehurasti sas (Carex vesicaria), vucja noga (Lycopus europaeus), zuta perunika (Iris
pseudoacorus).
Velike povrsine Lonjskog polja prekrivene su vegetacijom poplavnih i vlaznih
travnjaka. Povrsine tih travnjaka uglavnom pripadaju zajednicama rebrastog i lisicjeg sasa
(Caricetum tricostato-vulpinae), ostrobridne sasike (Caricetum gracilis) i zajednici plavina
goleme gustocvjetne zlatnice (Solidaginetum serotinae-canadensis).
Travnjacke povrsine koje nisu pod direktnim utjecajem poplava pripadaju zajednicama busike (Deschampsietum ceaspitosae) i uspravnog oviska i krstaca (Bromo-Cynosuretum cristati).
Mrtvi rukavci, jarci i bare obrasli su vegetacijom kopnenog trscaka s rancicem (Scirpo-Phragmitetum). Na tim podrucjima dominiraju vrste: trska (Phragmites australis), rogoz (Typha latifolia, T. angustifolia),
obicna sasika (Scirpus sylvaticus), uspravni jezinac (Sparganium erectum), obicni oblic (Schoenoplectus lacustris) i dr.
Slobodnu povrsinu dubljih bara i mocvara te ornitoloskog rezervata Krapje Dol prekrivaju pocetkom ljeta cvijetovi lopoca (Nymphaea alba) i lokvanja (Nuphar luteum)