Dizajn karata za prikazivanje rasprostranjenosti varijabilan je, no ipak sadrži neke zajedničke elemente koji se uvijek ponavljuju: državne kopnene i morske granice, većinom osnovne riječne tokove, legendu, često prostor za upis imena svojte i mjerilo (većinom kada nije nanesena specifična mreža osnovnih polja). Za pozicioniranje prikazanog prostora u upotrebi je nomenklatura osnovnih polja (npr. ZIMMERMANN et al. 1989, HARTL et al. 1992, i mnogi drugi) i/ili stupanjska mreža (npr. NIKLFELD 1971,). Mreža osnovnih polja ne nanosi se uvijek, osobito kada je karta sitnog mjerila, te bi bila previše gusta i time umanjila čitljivost karte (tako je npr. izostavljena UTM mreža u JALAS & SUOMINEN 1972-1991 ili MTB 1/4 kod WITTMANN et al. 1987) Kao dodatni elementi koristi se i prikaz reljefa, većinom sa samo nekoliko visinskih pojaseva (npr. SEBALD et al. 1993). Tisak je, većinom, crno-bijeli, ili s nekoliko nijansi sive, rijetko u boji (NIKLFELD 1973). Dodatni sadržaji na kartama ne smiju vizualno opteretiti prikaz i otežati informativnost, tj. sami prikaz rasprostranjenosti neke svojte (npr. vodotokovi manjeg značaja, veći broj visinskih pojaseva, saobraćajnice i dr.).

Za prikazivanje rasprostranjenosti svojti na nacionalnom nivou predlažem osnovnu kartu sljedećih karakteristika:

Osobine: M 1 : 4.000.000, projekcija Transvers Mercator, konverirana u cjelosti u 5 zonu, centralni meridijan 15°, "Scale" faktor = 0.9997
Sadržaj: državne kopnene i morske granice, glavni riječni tokovi, anotacija prilagođena nanesenoj mreži (sa stupanjskom mrežom)
Obrazloženje: karta ovakvog mjerila ima dimenzije okvira prilagođene tisku na B5 i A4 DIN formatima (140 x 140 mm) (i drugim sličnim), što su najčešći formati znanstvenih i stručnih publikacija, te knjiga. Sadrži dovoljno elemenata za vizualno snalaženje, a istovremeno nije preopterećena sadržajima koji bi umanjili čitljivost biološke informacije.

1. grafički - rasprostranjenost prikazana samo kartografskim prikazom upotrebom karte Hrvatske s MTB mrežom 10' x 6', uz upotrebu osnovnih polja MTB 1/4 za geokodiranje nalazišta

Obrazloženje: osnovna polja s nalazom svojte mogu se očitati sa same karte. Ovakav prikaz može pratiti popis lokaliteta s izvorom informacije, ali i ne mora

1.a. homologni prikaz za korisnike UTM mreže sadrži prikazanu mrežu 10 x 10 km, i debljim linijama mrežu 100 x 100 km

2. kombinirani - rasprostranjenost prikazana kartografskim prikazom upotrebom karte Hrvatske bez prikazane MTB mreže uz upotrebu osnovnih polja MTB 1/4 za geokodiranje nalazišta (Prilog 2) s popisom nalazišta.

Obrazloženje: MTB mreža nije prikazana, pa prisustvo svojte u određenom osnovnom polju nije vidljivo direktno. Sami kartografski prikaz je vizualno manje opterećen, ali ga mora pratiti i popis nalazišta. Ovakav (2., 2.a.), ili prethodni prikaz (1., 1.a.), popraćen popisom nalazišta najtemeljitiji je prikaz rasprostranjenosti svojte i treba ga primjenjivati kada god je to moguće.

Za citiranje izvora koroloških podataka predlažem shemu (analogno WRABER & SKOBERNE 1989, modificirano):

Literatura
oznaka MTB polja / ime MTB polja - / lokalitet, / prezime autor / inicijal imena autora. / (godina objavljivanja publikacije)
Npr.: 0170/2 Virovitica - Brezik, HORVAT Ž. (1997)
Herbar (zbirka)
oznaka MTB polja / ime MTB polja - / lokalitet, / oznaka herbara / prezime sabirača / inicijal imena sabirača. / (godina sabiranja), / serijski broj pod kojim je primjerak sabran (ili s.n.)
Npr.: 0170/2 Virovitica - Brezik, ZA, HORVAT Ž. (1995), 3422
Opažanje ili usmeno priopćenje
oznaka MTB polja / ime MTB polja - / lokalitet, / prezime autor podatka / inicijal imena autora podatka. / (godina opažanja)
Npr.: 0170/2 Virovitica - Brezik, HORVAT Ž. (1995)

2.a. homologni prikaz za korisnike UTM mreže ne sadrži prikazane mrežu 10 x 10 km i 100 x 100 km (primjer na Sl. 10)

Citiranje izvora koroloških podataka, ekvivalento je prethodnom primjeru, s unošenjem oznaka za UTM (Prilog 6), umjesto za MTB osnovna polja.