4.0. UNUTARNJA ORGANIZACIJA POPISA

4.1.Oznake i kratice u Popisu

U Popisu se koriste slijedece kratice:

excl.- exclusive
incl.- inclusive
s.l.- sensu lato
s.s.- sensu stricto
subsp.- subspecies
ssp.div.- subspecies diversae
nom.ambig.- nomen ambiguum
nom.nud. - nomen nudum
non al. - non aliorum (auctorum)
p.p. - pro parte
sec. - secundum
s.n.- sine numero (bez broja u zbirci)
agg.- agregat (vidi 3.5)
+- mala vrsta agregata (vidi 3.5)
- u Dodatku 1 Popisa dodatna literatura (vidi 3.2)
Ex,E,V,R,I,K,O,nt- oznaka ugrozenosti prema IUCN kategorizaciji (vidi 4.1.1)
!- lat. "vidi" - autor vidio holotip, lektotip ili neotip
* - polimorfna svojta
cult.- kultivirana svojta (vidi 3.7 B)
nat.- naturalizirana svojta (vidi 3.7 A)
?- dubiosus, sporni taksonomski status ili sporno pojavljivanje u Hrvatskoj
Z- svojta zasticena Zakonom o zastiti prirode u Republici Hrvatskoj
- endemicna svojta (vidi 4.1.2)

Vecina kratica uobicajena je u botanickoj literaturi i ne zahtijeva posebno tumacenje.

4.1.1. Oznaka ugrozenosti prema IUCN kategorizaciji

U Popis su ukljucene oznake ugrozenosti prema IUCN Conservation Monitoring Centre (1983). Osnovne kategorije su:

Ex-izumrla svojta;
? Ex-vjerojatno izumrla svojta;
E-ugrozena svojta, svojta koja je u opasnosti od izumiranja i cije je prezivljavanje bez izgleda ukoliko uzrocni cimbenici nastave s djelovanjem na staniste. Ova kategorija ukljucuje svojte ciji je broj primjeraka reduciran na kriticnu razinu ili one cija su stanista drasticno reducirana tako da se vjeruje da su u neposrednoj opasnosti od nestajanja;
V-osjetljiva svojta, svojta koja ce se vjerojatno naci u kategoriji E u bliskoj buducnosti ako uzrocni cimbenici nastave s djelovanjem;
R-rijetke svojte, svojte s malim populacijama koje nisu E ili V ali su rizicne skupine. Obicno su lokalizirane unutar ogranicenog geografskog podrucja ili stanista ili su rijetko rastrkane preko sireg podrucja;
I-neodredjene svojte, smatraju se kao Ex, E, V ili R ali ne postoji dovoljno informacija za tocno definiranje kategorije ugrozenosti;
K-nedovoljno poznate svojte, svojte za koje se sumnja ali se definitivno ne zna, da li pripadaju i u jednu od gornjih kategorija zbog nedostatka informacija;
O-svojte prethodno ukljucene u neku od gornjih kategorija, ali se sada smatraju relativno sigurnim zbog poduzetih mjera zastite.
nt-endemicne bilje koje nisu niti rijetke niti ugrozene.

U popisu su oznake ugrozenosti dodane uz odgovarajuce svojte na temelju dva izvora: Popisu rijetkih, ugrozenih i endemicnih biljaka Europe (IUCN, 1983) i Crvenoj knjizi biljnih vrsta Republike Hrvatske (SUGAR, 1994). Ukoliko se status neke svojte razlikuje izmedu nacionalne i regionalne razine, dana su oba IUCN stupnja, prvi na nacionalnoj (Hrvatska), a drugi na regionalnoj razini (Europa) (npr. Botrychium matricariifolium (Retz.) A.Br. ex Koch, ER).

4.1.2. Endemicne vrste

Stanovit broj endemicnih vrsta Hrvatske nije ukljucen u popise rijetkih, ugrozenih i endemicnih biljaka. Njihov status tek ocekuje punu valorizaciju i procjenu. U Popisu su oznacene samo pripadnim znakom - * (poglavlje 4.1). Za takve svojte nije dat stupanj ugrozenosti.

Pojedine svojte su smatrane endemicnim ako je njihova geografska distribucija:

a/samo na podrucju Hrvatske (npr. Asplenium hybridum (Milde) Bange, JALAS et SUOMINEN, 1972);

b/uglavnom u Hrvatskoj s manjim dijelom areala izvan Hrvatske, u jednoj ili nekoliko susjednih drzava s kojima Hrvastka granici (npr. Helleborus atrorubens Waldst. et Kit., JALAS et SUOMINEN, 1989);

c/glavnim dijelom areala u jednoj ili nekoliko susjednih drzava s kojima Hrvatska granici, a manjim dijelom areala u Hrvatskoj (npr. Adonis flammea subsp. cortiana C. Steinb., JALAS et SUOMINEN, 1989).

Svojte koje imaju veci ili gotovo cijeli areal u vecem broju susjednih i drugih podrucja (drzava), a u Hrvatskoj se pojavljuju njihove disjunkcije ili samo u okviru svojih rubnih podrucja rasprostranjenja, nisu smatrane endemicnim u Hrvatskoj (npr. Ranunculus cassubicus L., JALAS et SUOMINEN, 1989). Status takvih svojti u pojedinim slucajevima je - rijetka vrsta na nacionalnoj razini (npr. Paeonia mascula (L.) Miller, SUGAR 1994).

4.2. Uredjenje Popisa

Popis se objavljuje sukcesivno prema sistematskom redoslijedu. Klasifikacijski sistem iznad nivoa porodice izveden je iz CRONQUIST (1981), TAKHTAJAN (1969, 1980), DAHLGREEN (1980, 1983), DAHLGREEN et CLIFFORD (1982) i HOLMES (1989). Porodice u okviru reda, rodovi u okviru porodice, vrste u okviru roda i podvrste u okviru vrste slozene su abecednim redoslijedom. Cjeloviti Popis sadrzi abecedno kazalo svojti i njihovog hrvatskog nazivlja.

4.3. Kodiranje svojti

Pored standardnih podataka nuznih u Popisu, a u svrhu izgradnje floristicke baze podataka, predvidjeno je naknadno dodavanje jedinstvenog koda za rodove, vrste i podvrste prema nekom od vec postojecih algoritama (EHRENDORFER 1973, PIGNATTI 1976, 1980, GREUTER et al. 1984, BOTANICAL GARDENS CONSERVATION SECRETARIAT 1987, KÖNIG 1988, BUTTLER et PAEGER 1990, WIßKIRCHEN 1994) ili formiranjem novog.

4.4. Obrazac obrade svojti

Osnovni obrazac obrade svake svojte uglavnom je podudaran sa prosirenom shemom primjenjenom u EHRENDORFER (1973), a sastoji se iz slijedecih podataka:

ime roda/ autor roda/ hrvatsko ime roda/ ime vrste/ autor vrste/ referenca prvog objavljivanja/

sinonim 1-n/ autor sinonima/ hrvatsko ime vrste

+ oznake i kratice

Na primjer:

Helleborus L. - kukurijek

atrorubens Waldst. et Kit., Descr. et Icon.Pl. rar. Hung. 2:301 (1812) (= H. dumetorum subsp. atrorubens (Waldst. et Kit.) Merxm. et Podl.) tamnocrveni kukurijek

Samo za svojte znacajne za Hrvatsku (opisane prvi put u Hrvatskoj ili druge znacajne svojte) prethodni se obrazac prosiruje:

ime roda/ autor roda/ hrvatsko ime roda/ ime vrste/ autor vrste/ skracena referenca prvog objavljivanja/

typus/ tip sabrao/ broj tipa u zbirci, tj. s.n./ kratica herbara s holotypusom, tj isotypusom/ sinonim 1-n/ autor sinonima/ hrvatsko ime vrste

+ oznake i kratice

Na primjer:

Helleborus L. - kukurijek

** croaticus Martinis, Supp. Fl. Anal. Jugosl. 1: 14-15 (1973)

Typus: Banija, Moslavina i Slavonia, Hrvatska: Martinis Z., s.n.

HOLOTYPUS: ZA! ISOTYPUS: ZA! (= H. purpurascens Schlosser non Waldst. et Kit.) hrvatski kukurijek

4.5. Hrvatsko nazivlje

U Popisu je dano hrvatsko nazivlje za svaku svojtu ranga roda, vrste i podvrste. Kako na podrucju Hrvatske ista svojta moze imati vise razlicitih narodnih imena (npr. za Juniperus phoenicea L., primorska somina, gluhac, gluhacusa) ucinjen je pokusaj davanja jedinstvenog imena, a ne nabrajanje svih narodnih naziva. Pri tome je glavni oslonac narodno nazivlje, a za svojte koje nemaju narodnog imena dano je po prvi puta novo, s glavnim osloncem na prijevod latinskog naziva, rasporostranjenje, staniste ili glavniju dijagnosticku osobinu. Svo hrvatsko nazivlje u Popisu uskladjeno je u najvecoj mogucoj mjeri s DOMAC (1994).

Flora Hrvatske