STROGI REZERVAT "HAJDUCKI I ROZANSKI KUKOVI"

Strogi rezervat "Hajducki i Rozanski kukovi" proglasen je 22. 01. 1969. g.

Povrsina rezervata je 1220 ha. Nalazi se na sjevernom dijelu Parka prirode "Velebit", a obuhvaca izdvojene skupine kukova i razdrtih, stjenovitih vrhova, medusobno odvojenih dubokim ponikvama i provalijama. Izgraduju ih mlade paleogenske naslage sastavljene gotovo samo od vapnenackih breca. Zbog trosenja i pucanja uvjetovanoga djelomicno tektonskim, djelomicno atmosferskim ciniocima, te su naslage poprimile specifican reljef izrazitog krsa, tvoreci jedno od najneprohodnijih podrucja Velebita. Obiljezavaju ih orijaske gromade bijelih vapnenackih vrhova.

Medusobno su Hajducki i Rozanski kukovi odvojeni Lubenovackim vratima. Najistaknutiji Hajducki kukovi su: Golubic (1658 m), Begovacki kuk (1407 m), Jarekovacki kuk (1328 m), Pavica kuk (1392 m) i Duica kuk (1460 m). Najistaknutiji Rozanski kukovi su: Gromovaca (1675 m), Krajaceva kuk (1690 m), Pasaricev kuk (1630 m), Vratarski kuk (1678 m), Varnjaca (1630 m) i Crikvena (1641 m).

Flora tih podrucja ocuvala se u gotovo iskonskom obliku. Odrzale su se zajednice s vecim brojem alpskih biljaka, pojedini pripadnici ilirskog, odnosno dinarskog vegetacijskog podrucja, osobito visoke zeleni i to velikolisne ljepike (Adenostyles alliariae). Na izlozenim mjestima suma pretplaninske bukve (Fagetum croaticum subalpinum) poprima oblik klekovine. Srednji pojas kukova i duboke ponikve obrasle su smrekama (Vaccino- Piceion), u guscim ili rijedim sastvima, te obiljem pretplaninskoga grmlja i visokih zeleni. Najvise, pa i na same vrhove dopire klekovina bora krivulja (Pinetum mughi illyricum), a uz nju i pojedine stjenjace i tocilarke.Vecih travnjackih povrsina obraslih svezom ostre vlasulje (Festucion pungentis) nema, ali se tu i tamo nadu manje povrsine obrasle travom tvrdacom (Nardus stricta). Od zasticenih vrsta tu rastu: planincica (Trollius europaeus), alpski kotrljan (Eryngium alpinum), runolist (Leontopodium alpinum), kranjski ljiljan (Lilium carniolicum), vimenjak (Platanthera bifolia) i zuta siristara (Gentiana lutea var. symphyandra).

Strogi rezervati