Biljni svijet nacionalnog parka "Paklenica" reprezentativno predstavlja bogatu velebitsku floru (2700 taksona, od cega 78 endema). Na ovome malom prostoru sukobljavaju se utjecaji mediteranske i planinske klime. Mediteranski florni elementi klancima i prodornim dolinama duboko ulaze u Velebit te na stijenama nalazimo vrste kao sto su crnika (Quercus ilex), zelenika (Phillyrea latifolia) i smrdljika (Pistacia terebinthus), tj. vrste koje inace rastu u obalnom pojasu. Istim dolinama se kontinentalni elementi spustaju prema moru pa bukva (Fagus silvatica) dolazi na 350 m. n. v.
Skoro dvije trecine parka je pod sumama od kojih su najznacajnije primorske
bukove sume (Seslerio-Fagetum) i reliktne i endemicne sume crnog bora (Pinus nigra ssp.
illirica). Crni bor (Pinus nigra) je biljka vecih nadmorskih visina, ali se pojedinacno ili u
skupinama spusta niz doline, gdje dekorativno raste "iz kamena", u jedva vidljivim nisama
na okomitim stijenama. U vrsnoj zoni, iznad 1450 m, od sumskih vrsta prezivljava jedino
jos grmoliki bor krivulj (Pinus mugho).
Na manjim visinama, blize moru, rastu sumarci
hrasta medunca s bijelim grabom (Querco-carpinetum orientalis), a iznad njih sumarci
hrasta medunca s crnim grabom (Ostryo-quercetum pubescentis).
Na stijenama i tocilima raste specificna vegetacija s obiljem reliktnih i endemicnih vrsta: Kluzijeva petoprsta (Potentilla clusiana), Kitajbelov jaglac (Primula kitaibeliana), Kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibeli), Waldsteinov zvoncic (Campanula waldsteiniana), zlatan (Lilium martagon) i tamnogrimizni ljiljan (Lilium catanniae). Visa planinska tocila nastanjuje posebna zajednica tocilarki (Drypetum spinosae Ht.), a visokoplaninske pasnjake jos i bijeli sunovrat (Narcissus angustifolius), siristare (Gentianaceae), klincici (Dianthus) i zuti lan (Linum capitatum).
