Zakon o zastiti prirode Republike Hrvatske

Stupio na snagu 15. travnja 1994.

Nacin zastite

Clanak 28.

Zastita, uredjenje, unapredjenje i koristenje nacionalnog parka i parka prirode utvrdjuju se prostornim planom.

Prostorni plan iz stavka 1. ovog clanka donosi Sabor.

Clanak 29.

Mjere zastite zasticenih biljnih i zivotinjskih vrsta propisuje ministar.

Mjere zastite ostalih zasticenih dijelova prirode propisuje zupanijsko poglavarstvo ili poglavarstvo Grada Zagreba, uz suglasnost Ministarstva.

Clanak 30.

Ministar, na prijedlog upravnog vijeca ili ravnatelja javne ustanove, donosi pravilnik o unutarnjem redu iz stavka 1. ovoga clanka uredjuju se potanko pitanja zastite, unapredjenja i koristenja nacionalnog parka i parka prirode, te propisuju prekrsaji i odredjuju upravne mjere za nepostovanje odredaba toga pravilnika.

Clanak 31.

Neposrednu zastitu u nacionalnom parku i parku prirode obavljaju nadzornici.

Nadzornike imenuje Upravno vijece ili ravnatelj javne ustanove.

Nadzornik ima ovlastenja propisana ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.

Ako nadzornik zatekne u nacionalnom parku ili parku prirode osobu koja vrsi radnju protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega, ima pravo:

1. zatraziti od nje osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na osnovi koje
moze utvrditi identitet osobe,

2. pregledati njezinu prtljagu ili prevozno sredstvo,

3. privremeno oduzeti protupravno prisvojeni dio zivog i nezivog
svijeta, koji pripadaju nacionalnom parku ili parku prirode kao i
sredstva kojima je izvrseno protupravno prisvajanje.

Ako nadzornik zatece u nacionalnom parku ili parku prirode osobu koja vrsi radnje protivne odredbama pravilnika o unutarnjem redu, pored ovlastenja iz stavka 4. ovoga clanka ima pravo na licu mjesta naplatiti kaznu u slucajevima odredjenim tim pravilnikom.

Sredstva iz stavka 4. ovoga clanka pripadaju javnoj ustanovi.

Nadzornik moze biti osoba koja ima najmanje srednju strucnu spremu.

Clanak 32.

Nisu dopustene radnje koje mogu prouzrociti promjene i ostecenja na zasticenom dijelu prirode.

Na zasticenom dijelu prirode dopustene su one radnje i djelatnosti koje ga ne ostecuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojih je proglasen zasticenim.

Radnje iz stavka 2. ovoga clanka dopustene su samo uz ishodjenje uvjeta zastite prirode.

Uvjete iz stavka 3. ovoga clanka izdaje Ministarstvo.

Za poduzimanje radnji iz stavka 2. ovoga clanka za koje je prema posebnom propisu obvezno ishoditi lokacijsku dozvolu, uvjeti zastite prirode utvrdjuju se u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

Gradjevna dozvola moze se izdati, a izvodjenje drugih radova dopustiti u slucajevima iz stavka 2. ovoga clanka, samo ako Ministarstvo izda potvrdu da je glavni projekt ili odgovarajuca dokumentacija izradjena u skladu s uvjetima zastite prirode iz stavka 3. ovoga clanka.

Clanak 33.

Branje zasticenih biljaka i njihovih dihjelova, te rastjerivanje, hvatanje, drzanje, ubijanje i prepariranje zasticenih zivotinja i njihovih razvojnih oblika i uklanjanje gnijezda dopusteno je samo za znanstveno-istrazivacke svrhe uz prethodno pribavljeno dopustenje Ministarstva.

Clanak 34.

Zasticene biljke i zivotinje ne smiju se izvoziti ni iznositi u inozemstvo a niti uvoziti iz inozemstva.

znimno, pojedine zasticene biljke i zivotinje smiju se izvoziti i uvoziti iz inozemstva u znanstveno-istrazivacke svrhe radi razmjene, izlaganja i slicno na osnovi dopustenja Ministarstva.

Postupak, nacIn i uvjeti za davanje dopustenja iz stavka 2. ovoga clanka propisat ce ministar.

Clanak 35.

Zabranjeno je unosenje (introdukcija) novih biljnih i zivotinjskih vrsta u prirodu na podrucju Drzave, osim prema posebnim zakonskim propisima i uz suglasnost Ministarstva.

Ponovno unosenje (reintrodukcija) nestalih biljnih i zivotinjskih vrsta u prirodu na podrucju Drzave moze se obavljati samo uz dopustenje Ministarstva po prethodno pribavljenom misljenju Ministarstva poljoprivrede i sumarstva.

Clanak 36.

Dopustenje Ministarstva treba ishoditi i za sakupljanje biljaka i njihovih dijelova, hvatanje ili ubijanje zivotinja koje nisu zasticene na temelju ovoga ili drugih zakona, za sakupljanje minerala i fosila, ako se to obavlja u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa.

Radnje iz stavka 1. ovoga clanka mogu se obavljati samo uz prethodnu suglasnost vlasnika ili ovlastenika prava na zemljistu ili vodenoj povrsini na kojima se obavljaju radnje iz stavka 1. ovoga clanka.

Uvjete za ishodjenje dopustenja iz stavka 1. ovoga clanka propisat ce ministar.

Clanak 37.

Za gradjenje gradjevina i izvodjenje radova koji se prema posebnom propisu mogu graditi ili izvoditi izvan gradjevinskog podrucja potrebito je u postupku izdavanja lokacijske dozvole ishoditi uvjete zastite prirode Ministarstva i kad se te gradjevine grade i radovi izvode na podrucju koje nije zasticeno u smislu ovoga Zakona.

Gradjevna dozvola moze se izdati, a izvodjenje drugih radova dopustiti, u slucajevima iz stavka 1. ovoga clanka samo ako Ministarstvo izda potvrdu da je glavni projekt ili odgovarajuca dokumentacija izradjena u skladu s uvjetima zastite prirode iz stavka 1. ovoga clanka.

Clanak 38.

Ako je koristenje ili iskoristavanje zasticenog dijela prirode na odredjeni nacin ili u odredjene svrhe ograniceno ili zabranjeno, vlasnik ili ovlastenik prava ima pravo na naknadu za ogranicenje kojima je podvrgnut. Iznos mora biti razmjeran umanjenom prihodu.

Visina naknade utvrdjuje se sporazumno. U slucaju spora o visini naknade odlucuje sud.

Naknada se isplacuje na teret sredstava drzavnog proracuna ili proracuna zupanije ili Grada Zagreba.

Clanak 39.

Vlasnik ili drugi ovlastenik prava na odredjenom zasticenom dijelu prirode, duzan je dopustiti pristup u taj dio prirode, ako je to s obzirom na prirodu i znacenje tog dijela prirode potrebito radi zadovoljenja znanstvenih, obrazovnih, estetskih i kulturnih potreba drustva, a na nacin i pod uvjetima utvrdjenim rjesenjem ministra.

U rjesenju iz stavka 1. ovoga clanka mora biti odredjena naknada vlasniku ili drugom ovlasteniku prava na tom dijelu prirode za eventualna ogranicenja kojima je podvrgnut.

Clanak 40.

Zemljiste unutar granica nacionalnih parkova i parkova prirode na kojem pravo koristenja i raspolaganja imaju drustvene pravne osobe prenosi se u vlasnistvo drzave, ako posebnim zakonom nije drugacije odredjeno.

Zemljiste unutar granica zasticenih dijelova prirode iz clanka 3. stavka 1. alineje 3., 4., 5., 6., 7. i 8. na kojima pravo koristenja i raspolaganja imaju drustvene pravne osobe prenosi se u vlasnistvo zupanije ili Grada Zagreba, ako posebnim zakonom nije drugacije odredjeno.

Vlasnistvo na nekretninama koje se nalaze u zasticenim dijelovima prirode mogu stjecati samo domace pravne i fizicke osobe.

Clanak 41.

Nekretnine unutar zasticenog dijela prirode mogu se izvlastiti u skladu s odredbama posebnog zakona, ako je to u interesu sto djelotvornije zastite.

Clanak 42.

Vlasnik nekretnine unutar nacionalnog parka i parka prirode, koji namjerava tu nekretninu prodati, duzan ju je najprije ponuditi na prodaju Drzavi, a vlasnik nekretnine u ostali zasticenim dijelovima prirode, koji namjerava tu nekretninu prodati, duzan ju je najprije ponuditi zupaniji ili Gradu Zagrebu.

Vlasnik nekretnine unutar zasticenog dijela prirode duzan je u ponudi navesti cijenu i uvjete prodaje.

Drzava, zupanija ili Grad Zagreb duzni su ponudu prihvatiti ili odbiti u roku od 60 dana od primitka pismene ponude.

Ako ponuda ne bude prihvacena unutar roka iz stavka 4. ovoga clanka vlasnik moze nekretninu u zasticenom dijelu prirode prodati drugoj osobi uz cijenu koja nije niza od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta sto ih sadrzi ponuda iz stavka 3. ovoga clanka.

Ako vlasnik proda nekretninu u zasticenom dijelu prirode, a nije prije toga postupio u skladu sa stavkom 1. i 4. ovoga clanka, Drzava, zupanija ili Grad Zagreb imaju pravo tuzbom protiv prodavatelja i kupca zahtijevati ponistenje ugovora o kupoprodaji u roku do 60 dana od dana kada su saznali za sklapanje tog ugovora, ali najkasnije u roku dvije godine od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji.

Drzava, zupanija ili Grad Zagreb mogu u roku iz stavka 5. ovoga clanka zahtijevati ponistenje ugovora o kupoprodaji nekretnine u zasticenom dijelu prirode i kad je taj ugovor sklopljen pod vidom darovanja, ili kad su visina cijene ili uvjeti prodaje prividni, a stvarna cijena i uvjeti ugovora povoljniji za kupca.

Pravo prvokupa iz stavka 1. ovoga clanka upisuje se u zemljisnim knjigama kod nadleznog suda.

Povratak na prethodnu stranicu