Zakon o zastiti prirode Republike Hrvatske

Stupio na snagu 15. travnja 1994.

II ZASTICENI DIJELOVI PRIRODE

Clanak 3.

Dijelovi prirode koji su od interesa za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: Drzava) i imaju njezinu osobitu zastitu (u daljnjem tekstu: zasticeni dijelovi prirode) prema ovom Zakonu jesu:

- nacionalni park,

- park prirode,

- strogi rezervat,

- posebni rezervat,

- park-suma,

- zasticeni krajolik,

- spomenik prirode,

- spomenik parkovne arhitekture,

- pojedina biljna i zivotinjska vrsta.

Zasticeni dijelovi prirode iz stavka 1. ovoga clanka rasporedjuju se u razrede:

- medjunarodnog znacenja,

- drzavnog znacenja,

- lokalnog znacenja.

Raspored u razrede iz stavka 2. ovoga clanka utvrdjuje Ministarstvo graditeljstva i zastite okolisa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Clanak 4.

Nacionalni park je prostrano, pretezno neizmjenjeno podrucje iznimnih i visestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaca jedan ili vise sacuvanih ili neznatno izmjenjenih eko-sistema.

Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu.

U nacionalnom su parku dopustene djelatnosti kojima se ne ugrozava izvornost prirode.

U nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.

Turisticko-rekreacijske djelatnosti moraju biti u ulozi posjecivanja i razgledavanja koje je dozvoljeno svima pod istim uvjetima.

Clanak 5.

Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podrucje s naglasenim estetskim, ekoloskim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turisicko rekreacijskim vrijednostima.

U parku prirode su dopustene djelatnosti i radnje kojima se ne ugrozavaju njegove bitne znacajke i uloge.

Clanak 6.

Strogi rezervat je podrucje s neizmjenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je iskljucivo znanstvenom istrazivanju kojim se ne mijenja bioloska raznolikost, izvornost prirode i ne ugrozava slobodno odvijanje prirodnih procesa.

Clanak 7.

Posebni rezervat je podrucje u kojem je posebno izrazen jedan ili vise neizmjenjenih sastojaka prirode, a osobitog je znanstvenog znacenja i namjene.

Posebni rezervat moze biti: botanicki (floristicki, sumske vegetacije i dr.), zooloski (ornitoloski, ihtioloski i dr.), geoloski, hidroloski, rezervat u moru i dr.

U posebnom rezervatu nisu dopustene radnje koje bi mogle narusiti svojstva zbog kojih je proglasen rezervatom (branje i unistavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje zivotinja, unosenje alohtonih vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog koristenja i slicno).

Clanak 8.

Park-suma je prirodna ili sadjena suma, vece pejzazne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji.

U park-sumi su dopustene samo one radnje cija je svrha njeno odrzavanje ili uredjenje.

Clanak 9.

Zasticeni krajolik je prirodni ili kultivirani predjel vece estetske ili kulturno- povijesne vrijednosti, ili krajolik karakteristican za pojedino podrucje.

U zasticenom krajoliku nisu dopustene radnje koje narusavaju obiljezja zbog kojih je proglasen.

Clanak 10.

Spomenik prirode je pojedinacni neizmjenjeni dio ili skupina dijelova zive ili nezive prirode, koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost.

Spomenik prirode moze biti geoloski (mineralosko ili paleontolosko nalaziste, struktura slojeva i sl.), geomorfoloski (spilja, soliterna stijena itd.), hidroloski (vrelo, slap, jezero itd.), botanicki (rijetki ili lokacijom znacajni primjerak biljnog svijeta i sl.), prostorno mali botanicki i zooloski lokalitet i dr.

Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopustene radnje koje ugrozavaju njegova obiljezja i vrijednosti.

Clanak 11.

Spomenik parkovne ahitekture je artificijelno oblikovani prostor (perivoj, botanicki vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i pojedinacno stablo, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja) koji ima vecu estetsku, stilsku, umjetnicku, kulturno- povijesnu ili znanstvenu vrijednost.

Na spomeniku parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopusteni zahvati kojima bi se promijenile ili narusile njegove neizmjenjene vrijednosti.

Clanak 12.

Pojedina biljna i zivotinjska vrsta koja ima zastitu Drzave je vrsta koja je ugrozena ili rijetka.

Zabranjena je svaka radnja kojom se zasticenu biljku ili zivotinju ometa i uznemiruje u njenom prirodnom zivotu i slobodnom razvoju (branje, uklanjanje sa stanista i ostecivanje biljke, ratjerivsnje, proganjanje, hvatanje, drzanje, ozljedjivanje i ubijanje zivotinja, ostecivanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla i obitavalista).

Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otudjivanje ili pribavljanje na drugi nacin zasticene biljke i zivotinje, kqao i prepariranje zasticene zivotinje.

Zastitu iz stavka 3. ovoga clanka uzivaju i samonikle biljke i divlje zivotinje koje se nalaze u nacionalnom parku, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, kao i zivotinje u spiljama, iako nisu zasticene kao biljne i zivotinjske vrste.

Povratak na prethodnu stranicu