Povijest istrazivanja morskih kornjaca u Jadranu
Iako je Jadransko more jedno od manjih, biologija i ekologija ovih zivotinja u njemu potpuno je nepoznata. Osim nekoliko sporadicnih pojedinacnih podataka u literaturi i muzejskim katalozima do sada nije postojao niti jedan sustavan rad o zelvama u akvatoriju istocnog dijela Jadrana. Prve podatke daju nam STOSSICH (1880), ERBER (1864) I KOSIC (1894), navodeci tri vrste: glavatu zelvu (Caretta caretta), zelenu (golemu) zelvu (Chelonia mydas) i sedmoprugu usminjacu (Dermochelys coriacea). Sve do danas vise autora spominju navedene vrste, biljezeci glavatu zelvu kao ucestalu u Jadranu (KOLOMBATOVIC, 1881; 1882). Prve detaljnije podatke o morskim kornjacama daju LAZAR & TVRTKOVIC (1995), za akvatorij istocnog dijela Jadrana.
O projeku istrazivanja morskih kornjaca u Jadranu
U organizaciji strucnjaka Zooloskog odjela Hrvatskog
prirodoslovnog muzeja, a u suradnji sa oceanografskim institutima,
akvarijima, prirodoslovnim muzejima i brojnim volonterima u
Hrvatskoj je 1993 pokrenut Projekt istrazivanja morskih kornjaca u
Jadranu.
Nosioc znanstvenog programa je Zooloski odjel
Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Voditelji znanstvenog istrazivanja
su dr. Nikola Tvrtkovic i Bojan Lazar kao koordinator Projekta, a
u istrazivanje su ukljuceni:
- dr. sci. Dusan Zavodnik, Centar za istrazivanje mora Rovinj
Instituta R. Boskovic, baza Projekta za sjeverni Jadran;
- dipl.ing. Mauricio Stipcevic, Prirodoslovni odjel Gradskog muzeja
u Zadru, baza Projekta za srednji Jadran;
- mr. sci. Armin Palaoro, Oceanografski institut u Splitu, baza
Projekta u juznom Jadranu,
te:
- prof. dr. Antonieta Pozar-Domac, Katedra za oceanografiju
Zoologijskog zavoda Prirodoslovno- matematickog fakulteta
Sveucilista u Zagrebu, savjetnik Projekta;
- mr. sci. Darko
Kovacic, Katedra za kraljesnjake Zoologijskog zavoda PMF-a u
Zagrebu, savjetnik Projekta;
- dipl.ing. Guido Piassevoli, Prirodoslovni muzej u Splitu.
Da bi olaksali istrazivanje i obradu podataka, akvatorij istocnog Jadrana podjeljen je u tri cjeline: sjeverni Jadran: predstavlja podrucje sjeverno od crte Zadar - Ancona, srednji Jadran koji se proteze izmedu crte Zadar - Ancona na sjeveru i crte Ostri rt -Monte Gargano na jugu, te juzni Jadran, juzno od crte Ostri rt -Monte Gargano.
Istrazivanja provedena u protekle dvije godine bila su
usmjerena na dva nivoa:
1. Pregled postojece literature i uvid u
zbirke prirodoslovnih muzeja. Pri tome muzejski eksponati bez
lokaliteta nalaza ovdje nisu obradeni, iako preparati postoje u
zbirkama.
2. Terenska istrazivanja. Najveci broj podataka
prikupljen je putem anketa i u kontaktu sa lokalnim pucanstvom
(prvenstveno profesionalnim ribarima). Ovaj dio istrazivanja
izveden je u suradnji sa znanstvenicima iz oceanografskih
instituta, akvarija i muzeja u Hrvatskoj i Sloveniji. Sve vracene
ankete su pregledane, a podaci su pod sifrom unijeti u
regitracijske liste. Za najveci broj tako prikupljenih podataka
nije bilo moguce provesti sigurnu determinaciju do vrste, pa su oni
uvedeni na nivou porodice (Cheloniidae). Kako ipak mozemo sa
sigurnoscu pretpostaviti da je rijec o glavatoj zelvi, ti su podaci
posebno prikazani u poglavlju 2.2.1.
Na taj nacin prikupljeno je oko 1220 novih podataka za akvatorij
istocnog Jadrana, te je na temelju njih utvrden slucajni ulov
morskih kornjaca u istrazivanom podrucju, kao i mogucnost
postojanja podrucja zimovanja zelvi u kanalima Dalmacije.
Stoga ce daljnja znanstvena aktivnost projekta biti prvenstveno
usmjerena na utvrdivanje postojanja zimovalista u Jadranu.
Svi podaci predstavljeni ovdje publicirani su u casopisu
Natura Croatica (LAZAR, B., TVRTKOVIC, N. (1995): Marine Turtles in
the eastern part of the Adriatic Sea: Preliminary research. Nat.
Croatica, 4 (1): 59 - 74).