Na ovom prostoru, odijeljenom lancem Dinarida, vlada suha i vruca klima koja uvjetuje stanista pogodna za juznjacke zivotinje. Taj utjecaj uz vece rijeke zadire i dublje u kopno. Uz juznjacke zivotinje obitavaju ovdje i obicne europske zivotinje, ali kao endemi, osobito kod kukaca, stonoga, pauka i puzeva, potisnuti u vise gorske predjele, dok npr. hrusta, sive gusterice i ridjovke vise nema.
Neke zivotinje su zasle u sjevernije krajeve, poput divljeg goluba u Liku, ili cvrcaka i bogomoljki koje se mogu naci i u okolici Zagreba.
Brojni su juzni netopiri, od kojih je sredozemnom zecousnjaku na ovim prostorima sjeverna granica rasprostranjenja. Sjevernu granicu rasprostranjenja nasao je u Dubrovackom dijelu cagalj, dok je istocnjacki sivi mungo unesen 1909. godine. Pretpostavlja se da na nepristupacnim dijelovima vanjskih otoka jos uvijek obitava jedini sredozemni tuljan - sredozemna medvjedica, Monachus monachus.
Od ptica srecemo bijele, crne i hridne ciope, divlje golubove, sive jarebice, razne sokolovke, brojne juznjacke pjevice, galebovi, cigre, vranci. Ovo podrucje je bogato gmazovima medju kojima ima endemicnih gusterica. Osim gusterica srecemo smedjeg blavora, kucnog i zidnog macaklina, cancaru, cetveroprugog kravosasa, crvenkrpicu, poskoka i dr. Prisutne su i neke morske kornjace i delfini .
Clankonosci su takodjer prisutni s juznjackim oblicima pa nalazimo termite, tarantule, velike dvojenoge i strige, neke stipavce. Osobito su brojni juznjacki oblici medju kopnenim puzevima.
2. Kvarnersko - velebitski dio - brojniji juznjacki oblici (neki netopiri, sredozemna rovka, ciope, grmuse, endemicni puzevi, pauci i kukci.
3. Dalmatinsko - zagorski dio - u visim krajevima srednjoeuropske gorske zivotinje, blize moru prevladavaju sredozemne zivotinje. Na planinama Mosoru i Biokovu nalazimo i endeme.
4. Dubrovacki dio - najraznolikiji. Najvise sredozemnih zivotinja, uz dosljake iz africkog pojasa sredozemnog potpodrucja. Ovo podrucje je bilo najvise zasticeno od oledbi sto je omogucilo neprekinuti razvoj od prije Tercijara. Od tuda vrlo stari zivotinjski svijet koji ovdje nalazimo. Takodjer nalazimo i vrlo bogatu podzemnu faunu.
